Projekt Instituta za istraživanje migracija, financiran kroz HRZZ

Objava

Predstavljeni rezultati projekta KlimEd na prvom IMISCOE forumu u Maroku

Dr Mirela Holy, Principal Investigator of the KlimEd project and Scientific Adviser at the Institute for Migration Dr. sc. Mirela Holy, voditeljica projekta i znanstvena savjetnica Instituta za istraživanje migracija, i dr. sc. Marija Geiger Zeman, znanstvena savjetnica Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i suradnica na projektu KlimEd, predstavile su rezultate komparativne analize hrvatskih i slovenskih srednjoškolskih kurikula na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji MIC Vis 2026.

Izlaganje je održano 18. rujna 2026. godine pod naslovom „Climate Migrations in Environmental Education: Content Analysis of Croatian and Slovenian Secondary School Curricula” (Klimatske migracije u okolišnom obrazovanju: analiza sadržaja hrvatskih i slovenskih srednjoškolskih kurikula). Bilo je posvećeno zastupljenosti klimatskih promjena, migracija i njihove međusobne povezanosti u srednjoškolskom obrazovanju dviju susjednih država članica Europske unije.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta „Klimatske migracije u obrazovanju: inovativni nastavni mediji za razumijevanje intersekcionalnih kriza” (KlimEd), koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Istraživanje se temeljilo na komparativnoj kvalitativnoj analizi sadržaja 59 kurikularnih dokumenata, od čega:

  • 19 hrvatskih kurikularnih dokumenata
  • 40 slovenskih kurikularnih dokumenata

Analiza je obuhvatila zastupljenost klimatskih promjena, migracija i njihove povezanosti, kao i obrazovne sadržaje povezane s klimatskom pravdom, globalnim nejednakostima, odgovornošću, empatijom i aktivnim građanstvom.

Ključni rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja pokazali su da su klimatske promjene u kurikulima obiju država znatno vidljivije od migracija, dok je njihova međusobna povezanost nedovoljno zastupljena.

U hrvatskim kurikulima klimatske promjene uglavnom se obrađuju u okviru održivog razvoja, geografije i prirodoslovnih predmeta, dok se migracije pretežno razmatraju kao demografski i društveni fenomen.

U čak 15 od 19 analiziranih hrvatskih dokumenata nisu pronađeni relevantni sadržaji o migracijama, a njihova povezanost s klimatskim promjenama pojavljuje se tek iznimno.

Slovenski kurikuli pokazuju nešto razvijeniji pristup povezivanju klimatskih promjena i migracija. U njima su izraženije teme klimatske pravde, globalnih nejednakosti, okolišnih migracija i aktivnog građanstva.

Međutim, ni u slovenskom obrazovnom sustavu klimatske migracije nisu sustavno integrirane u kurikularne sadržaje.

Ključni zaključak istraživanja je da najveći izazov nije potpuni nedostatak znanja, nego njegova fragmentiranost.

Klimatske promjene i migracije najčešće se obrađuju kao odvojene teme, čime se ograničava mogućnost razumijevanja njihovih složenih političkih, društvenih, ekonomskih i humanitarnih međuodnosa.

Izlagačice su naglasile potrebu za interdisciplinarnim i intersekcionalnim obrazovnim pristupom koji bi postojeće kurikularne sadržaje povezao s pitanjima ljudskih prava, klimatske pravde, globalnih nejednakosti, solidarnosti i aktivnog građanstva.

Pritom nije nužno uvoditi nove nastavne predmete, nego unaprijediti povezivanje i integraciju postojećih obrazovnih sadržaja.