Projekt Instituta za istraživanje migracija, financiran kroz HRZZ

Objava

Rezultati KlimEd projekta predstavljeni na međunarodnoj konferenciji MIC Vis 2026.

Dr Mirela Holy, Principal Investigator of the KlimEd project and Scientific Adviser at the Institute for Migration Dr. sc. Mirela Holy, voditeljica projekta i znanstvena savjetnica Instituta za istraživanje migracija, i dr. sc. Marija Geiger Zeman, znanstvena savjetnica Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i suradnica na projektu KlimEd, predstavile su rezultate komparativne analize hrvatskih i slovenskih srednjoškolskih kurikula na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji MIC Vis 2026.

Izlaganje je održano 18. rujna 2026. godine pod naslovom „Climate Migrations in Environmental Education: Content Analysis of Croatian and Slovenian Secondary School Curricula” (Klimatske migracije u okolišnom obrazovanju: analiza sadržaja hrvatskih i slovenskih srednjoškolskih kurikula). Bilo je posvećeno zastupljenosti klimatskih promjena, migracija i njihove međusobne povezanosti u srednjoškolskom obrazovanju dviju susjednih država članica Europske unije.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta „Klimatske migracije u obrazovanju: inovativni nastavni mediji za razumijevanje intersekcionalnih kriza” (KlimEd), koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Istraživanje se temeljilo na komparativnoj kvalitativnoj analizi sadržaja 59 kurikularnih dokumenata, od čega:

  • 19 hrvatskih kurikularnih dokumenata
  • 40 slovenskih kurikularnih dokumenata

Analiza je obuhvatila zastupljenost klimatskih promjena, migracija i njihove povezanosti, kao i obrazovne sadržaje povezane s klimatskom pravdom, globalnim nejednakostima, odgovornošću, empatijom i aktivnim građanstvom.

Ključni rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja pokazali su da su klimatske promjene u kurikulima obiju država znatno vidljivije od migracija, dok je njihova međusobna povezanost nedovoljno zastupljena.

U hrvatskim kurikulima klimatske promjene uglavnom se obrađuju u okviru održivog razvoja, geografije i prirodoslovnih predmeta, dok se migracije pretežno razmatraju kao demografski i društveni fenomen.

U čak 15 od 19 analiziranih hrvatskih dokumenata nisu pronađeni relevantni sadržaji o migracijama, a njihova povezanost s klimatskim promjenama pojavljuje se tek iznimno.

Slovenski kurikuli pokazuju nešto razvijeniji pristup povezivanju klimatskih promjena i migracija. U njima su izraženije teme klimatske pravde, globalnih nejednakosti, okolišnih migracija i aktivnog građanstva.

Međutim, ni u slovenskom obrazovnom sustavu klimatske migracije nisu sustavno integrirane u kurikularne sadržaje.

Ključni zaključak istraživanja je da najveći izazov nije potpuni nedostatak znanja, nego njegova fragmentiranost.

Klimatske promjene i migracije najčešće se obrađuju kao odvojene teme, čime se ograničava mogućnost razumijevanja njihovih složenih političkih, društvenih, ekonomskih i humanitarnih međuodnosa.

Izlagačice su naglasile potrebu za interdisciplinarnim i intersekcionalnim obrazovnim pristupom koji bi postojeće kurikularne sadržaje povezao s pitanjima ljudskih prava, klimatske pravde, globalnih nejednakosti, solidarnosti i aktivnog građanstva.

Pritom nije nužno uvoditi nove nastavne predmete, nego unaprijediti povezivanje i integraciju postojećih obrazovnih sadržaja.